Spasavanje biljaka - faza 1

 

Salvia verticillata

Ove sezone aktivirali smo se na prikupljanju biogeografskih podataka (vezano za buduća Natura 2000 područja), a tome smo priključili i neke zaštitarske aktivnosti. Radili smo na lociranju i mapiranju vrućih tačaka biodiverziteta, Zavod za zaštitu prirode izvešten je o lokalnim retkostima (dve kolonije tekunica i lokacije retkih biljaka), a ove jeseni započeli smo i sa translokacijom ugroženih divljih biljaka na području naše baze, opštine Subotica. Na to nas je primoralo direktno uništavanje i propadanje dva staništa na jugu grada, što po savesti nismo više mogli gledati.

U prvoj fazi, 1. novembra 2011, izvršeno je premeštanje četri proređene, ali nezaštićene vrste na novu, bezbedniju lokaciju. Biljke su bile ugrožene direktno zatrpavanjem od divlje deponije na Pačirskom putu. Lokacija koja se nudila kao najbolja je Hrvatski majur, koji već duže vreme proučavamo i (sa udruženjem Protego) težimo njegovoj zaštiti. Nalazi se nešto zapadnije od pomenute deponije, u dolini Čiker i biljnogeografski je slično područje. Izmeštanjem biljaka čija sudbina je bila neizvesna smo ujedno uvećali biodiverzitet budućeg potencijalno zaštićenog dobra. Pošto trenutno nijedna lokacija nije zaštićena, a izabrane biljne vrste nisu na listi globalno ugroženih [ref1], nismo morali tražiti u ovom momentu veoma komplikovane (i u ovom konkretnom slučaju besmislene) dozvole, koje je uvela administracija naše vlade.

Divlja deponija zatrpava autohtone biljke

U prvoj fazi, izmestili smo nekoliko individua četri vrste, konjski pelin (Salvia verticillata), čubar (Satureja vulgaris), ivica (Teucrium sp. - čekamo cvetanje da bi determinisali) i jednu vrstu različka, iz roda Compositae (Asteraceae) za koji još nismo sigurni šta je (Centaurea sp.). Sve ove biljke su u Bačkoj ekstremno proređene, sužene na samo nekoliko mikrolokacija, a toj vrsti pelina ili žalfije ovo je trenutno jedino nalazište u opštini, jer je drugo poznato stanište uništila gradnja Y-trake (o čemu ćemo posebno pisati).

Mesto izmeštanja smo obeležili radi sprečavanja gaženja i košenja, dok biljke ne ojačaju. Napominjemo da bi biljke na pomenutoj divljoj deponiji sigurno bile zatrpane smećem i šutom. Ujedno skrećemo pažnju javnosti na neuspešnost čišćenja deponije, gde građani nastavljaju da iznose smeće, a čak i tabla "Očistimo Srbiju" je ukradena.

Hrvatski majur je "ugostio" biljke

Postoji plan da se na Hrvatski majur reintrodukuju još neke autohtone vrste (sa lokacija gde su pod opasnošću neposrednog uništenja), za koje je za sada sporno da li će biti potrebna neka dozvola bilo Zavoda bilo neke inspekcije (za proceduru u ovom momentu ispitujemo teren). To su, između ostalog, žalfija austrijska (Salvia austriaca) - u Prilogu 2 [ref1], kozlinac (Astragalus onobrychis) - nije zaštićen, stepski lan (Linum perenne i austriacum) - nisu na listi zaštićenih, čubar panonski (Nepeta pannonica) - nije zaštićen, povratić (Tanacetum vulgare) - nije na listi [ref1], vranilovka (Origanum vulgare) i/ili matičnjak (Melissa officinalis) - oba u Prilogu 2 [ref1], močvarni kaćunak (Orchis laxiflora sp. palustris) - strogo zaštićen [ref1], crni gavez (Symphytum officinale) - zaštićen, prilog 2 [ref1], metiljka (Lysimachia nummularia) - nije zaštićen, gronjasti zvončić (Campanula glomerata), dubočac (Teucrium chamaedrys) - Prilog 2 [ref1], očajnica (Marrubium vulgare) - Prilog 2 [ref1], čistac (Stachys cretica) - nije zaštićen, žuti luk (Allium flavum) - Prilog 1, ali ne tipska podvrsta, trnjina (Prunus spinosa), guščija steza (Potentilla anserina), itd.

---

[ref1] Prilozi 1 i 2. Zakona o zaštiti prirode Srbije - Zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva